'Digitalni domoroci' se danas vraćaju u školske klupe, ali znate li tko su oni?

Imate dijete? Klinca od nekih 4 godine, možda malo mlađeg? Ako imate sigurno ste ga (ili nju) barem jednom zatekli kako prstom po staklu „swipea“. I to je to. Točka. Vaše dijete je „digitalni urođenik“, „digitalni domorodac“. A vi? Vi ste, sa svim svojim IT znanjem kojeg posjedujete tek – „digitalni pridošlice“. Da, sve mlađe generacije su rođene u web dobu, ono ih je oblikovalo i tamo su kao riba u vodi, a mi stariji, tek smo se njemu prilagodili. Mi smo... "ronioci".

I, iako ovi pojmovi postoje već desetak i više godina, opet su postali još više popularni na zahvaljujući tehnologiji, već nečem biološkom – korona virusu. Odnosno njegovoj pandemiji koja je ubrzala  procese digitalizacije u svrhu smanjenja fizičkog kontakta, odnosno ubrzava prijelaz iz industrijske u informacijsku epohu. Ukratko izvršen je svojevrsni terraforming tehnološkog sustava da još više pogoduje digitalnim urođenicima.

Precizno rečeno to je generacija djece i mladih koji su rođeni u vrijeme ili nakon pojave računala u masovnoj primjeni i interneta. Bilo da se radi o Windows 95 ili pojavi iPhonea, svaka generacija koja nadolazi sve je više uronjena u tehnologiju. Onu svježu to jest. Jer, pokažemo li današnjim desetogodišnjacima floppy disketu pomislit će da smo 3D isprintali „save“ ikonu. Ako zaista želite znati koliko niste mladi postoji brdo takvih videa na YouTubeu. Upozorenje mogli biste se osjetiti (pre)staro.

Dajmo im da uče... kako sami najbolje znaju

Spominjali smo na početku teksta bebu koja prstom „swipea“ – to su odlike pravog digitalnog urođenika ili urođenice. Naime, ponašanja uvjetovana korištenjem novih tehnologija koja pokazuju pripadnici generacije rođene ne samo u digitalnom, već i u „smart“ dobu povod su mnogim istraživanjima kojima se pokušava utvrditi kako oni točno procesuiraju informacije. Ne samo to, već im se pokušava analizirati i struktura mozga, a sve ne bi li se otkrile promjene. Postavlja se pitanje i jesu li njihove kognitivne strukture drukčije od prethodnih generacija, te kakve to posljedice ima na njihov život, ali i obrazovni sustav i informacijske ustanove.

Izazovi su to koji su već neko vrijeme pred obrazovnim sustavima, a korona kriza samo ih je još više istaknula. EDIT Code School škola programiranja osmišljena, pokrenuta i održavana od strane ICT Županije jedan je od rijetkih programa prilagođenih ekskluzivno digitalnim urođenicima. Jer, netko je jednom izjavio skoro idealan recept podučavanja novih i sve bistrijih generacija. „Neka uče na računalima koja su sami sastavili“ kratak je ali prilično moćan slogan koji sažima zapravo cijeli pristup generacijama digitalnih urođenika. EDIT Code school je direktno na tragu tog programa.

EDIT Code School kao idealan program

- Učenici koji sudjeluju u EDIT programu su digitalno pismeni i nemaju nikakvih poteškoća s upotrebom tehnologije u različiti okruženjima, pa tako ni s online nastavom. Ono što volimo istaknuti kod EDITA jest da ako neki polaznik i ne postane programer, EDIT škola programiranje svakako je značajno utjecala na njegovu digitalnu pismenost. Dovoljno su digitalno osposobljeni da mogu bez poteškoća funkcionirati u online okruženju – kazala je Jozica Pažanin, profesorica informatike iz splitske Ekonomsko-upravne škole.

Stvar je, u principu, vrlo jednostavna. Ako netko govori engleskim jezikom, netko drugi, izvorni govornik, recimo, španjolskog, će ga teško razumjeti. I obrnuto. Istina, postojat će nekih dodirnih točaka, ali to je – to. Teško da će se previše razumjeti. Tako je i danas s učenicima i profesorima. Nije stvar u trudu, koliko u nemogućnosti, generacijskom jazu i nerazumijevanju. Digitalni pridošlice teško mogu razumjeti digitalne domoroce – i obrnuto. Jer, urođenici su odrasli na trenutačnosti hiperteksta, preuzimanju i streamanju glazbe, cijelom životu spremljenom na telefonu, društvenim mrežama, izravnu razmjenu poruka. Sve to dovodi i do povećanog zanimanja za STEM znanosti. A, svemu tome je posvjedočila i Nataša Zvonar, profesorica informatike u OŠ Žnjan-Pazdigrad, koja također sudjeluje u EDIT Code School programu.

Tržišna potreba

- Učenici su dosta prilagodljivi, nemaju strahova i jako dobro koriste alate kojima ih učimo. Naravno, tu dolaze do izražaja i njihove sposobnosti i interesi. Zadnjih nekoliko godina STEM je postao popularan i kod učenika i kod roditelja, a naravno očita je i njegova potreba na tržištu, što se jasno vidi i kod učenika. Potrebno je prepoznati želju i trud i njegovati ih jer jedino tako možemo iskoristiti puni potencijal i želju učenika koja je i više nego vidljiva iz našeg rada s njima.  Većina učenika se svake godine prijavljuje u napredne tečajeve, rade, javljaju se, pitaju što ih zanima…

Vidljivo je da je EDIT Code School „džungla“ u kojoj se digitalni urođenici prilično dobro snalaze. Poznat teren, jezik i način razmišljanja omoguće im da što bolje usvoje znanja. Svjesna je toga i Kristijana Paskvali, profesorica informatike iz Turističko-ugostiteljske škole.

- EDIT Code School škola programiranja promovira i potiče mlade da se uključe u stjecanje vještina za kojima tržište danas, a i tržište budućnosti gladuje. Takvi sadržaji još nisu obuhvaćeni općom naobrazbom, a uvjetuju bitnu konkurentnost na tržištu rada. Takve vještine povećavaju ekonomsku neovisnost svakog pojedinca kroz „freelance“ rad i kroz razvijanje kreativnih potencijala u rješavanju raznih društvenih i tehničkih problema.