Predavanje od 15 minuta snimamo i do šest sati, izgubili smo i vikende, ali ne žalimo se : Evo kako izgleda radni dan naših profesora

Jedna skupina građana pogođenih pandemijom COVID19 virusa ujedno je i ona najosjetljivija, a to su- djeca. Veliko doba nesigurnosti što za njihove roditelje, što za njih same opteretilo je njihova djetinjstva, a uz to susreću se sa sasvim novim načinom obrazovanja – online nastavom. Neki su sjajno reagirali, drugima se kosa diže na glavi (roditelje je najbolje ne pitati kako se osjećaju sada kada im školarci po cijele dane stoje kod kuće).

No, ubrzo bi se i djeca trebala vratiti u klupe, a s njima u zbornice bi se trebali vratiti i njihovi profesori. I upravo su profesori ti koji su skupa s djecom dijelili ono najbolje i najgore iz online nastave.  Ukratko, ni jednima ni drugima nije bilo lako. Neki su se prilagodili manje, drugi više uspješno. Ali, neosporno je kako je na profesore bačena uloga neopjevanih heroja ovogodišnje školske godine. Kao i svake, doduše, ali ove baš posebno!

Iskustva naših profesora iz EDIT CodeSchool škole programiranja su pozitivna.  Naposljetku, online nastava im je, ukodirana u opis posla, da se tako izrazimo. Inače, EDIT je Edukacijski IT centar osnovan, kao dio projekta ICT županija, i organiziran s ciljem promoviranja, pokretanja i unaprjeđenja IT sektora na području Splitsko-dalmatinske županije.
EDIT CodeSchool škola programiranja je tijekom protekle dvije godine  organizirana u 9 gradova diljem Županije, a pohađalo ju je ukupno preko 1100 učenika iz 24 osnovne i srednje škole, koji svake godine izrade ukupno oko 100 web stranica i aplikacija, od kojih nagradimo po najbolje 3 u više kategorija. Osnovama programiranja uči ih 35 certificiranih EDIT profesora, odnosno nastavnika koji su prethodno prošli tromjesečnu edukaciju.

Svoja iskustva su nam tako ispričale profesorice informatike Jozica Pažanin (Ekonomska i upravna škola Split), Nataša Zvonar (OŠ Žnjan Pazdigrad), Simona Bijelić (OŠ Bol), te Kristijana Paskvali (Turističko ugostiteljska škola Split).
-    Nakon prvih dana nelagode i neizvjesnosti što nas sve čeka, prilagodili smo se novonastalim okolnostima i nastojali iskoristiti vrijeme što pametnije. Disciplinirani smo, pridržavamo se mjera i ne izlazimo bez potrebe – kazale su ukratko naše sugovornice odajući kako, iako rade od kuće, imaju dosta manje vremena.

'Naučili smo se snalaziti'

-    Nama informatičarima je nešto lakše jer smo naučili snalaziti se u on line okruženju i redovito isprobavati različite alate u nadi da učenicima nastavu prikažemo što zanimljivijom. Naravno, nastava je živi proces i ništa ne može zamijeniti nastavnika koji je tu da „osluškuje“ kako pristupiti kojem učeniku, ali u trenutnoj situaciji on line nastava nam dosta dobro polazi za rukom – Kazala je Zvonar.

-    Radni dan u online okruženju traje puno dulje od uobičajenog. Dvosmjenski rad sam zamijenila cjelodnevnim radom. Mislim da naši učenici, a ni šira javnost uopće nemaju predodžbu kako izgleda radni dan profesora u online okruženju. Pripremiti nastavne materijale za online nastavu je zahtjevno i iziskuje dosta vremena. Npr. za pripremanje i snimanje jedne video lekcije od 15 minuta potrebno je izdvojiti do 6 sati. Za neke i puno više. A, pripremanje nastave je samo dio posla. Potičem učenike da me pitaju što im nije jasno. Pa se oni javljaju u svako doba i očekuju ekspresni odgovor. Više nema ni vikenda ni praznika. Ona tri slobodna dana oko Uskrsa odjednom su se aktivirali. Ali, ne žalim se. Volim svoj posao i u „face2face“ i u online okruženju. Vesele me njihovi upiti jer to znači da uče i rade – kazala je Pažanin.

-    Ova školska godina nosi i izazov što naše domove koristimo kao učionice, pa to ponekad bude izazov, jer često dok snimamo sadržaje naši ukućani jednostavno „zaborave“ da radimo, što ponekad može biti i jako smiješno. On line nastava znači da smo dostupni cijeli dan, pa često odgovaramo na poruke na tabletu, mobitelu, laptopu, dok kuhamo, dok jedemo – nadovezala se  Nataša Zvonar
Sve se slažu kako im je rad sa učenicima koji sudjeluju u EDIT programu lakši. „Digitalno su pismeni“ tvrde i dodaju kako „EDIT-ovci nemaju nikakvih poteškoća sa upotrebom tehnologije u različitim okruženjima pa tako ni sa online nastavom.
-    Ono što uvijek volim istaknuti za EDIT jest to da ako neki polaznik i ne postane programer, EDIT škola programiranja svakako je značajno utjecala na njegovu digitalnu pismenost – kazala je Pažanin dodajući da je osim tehnologije i znanja korištenja iste iznimno važna i – volja učenika.

Iako, sve četiri profesorice se slažu kako su se učenici dobro prilagodili i da su dovoljno digitalno osposobljeni da mogu bez ikakvih poteškoća funkcionirati u online okruženju.
-    On-line nastava  može olakšavati obradu gradiva jer učenik sam tempira vrijeme, pauzira kada dođe do zamora i gubitka koncentracije, može ponovo pregledati tutorial. Nastavnik jednostavnije može uputiti učenike na dodatne sadržaje  kojima popunjavaju znanje, ili rupe u znanju, ali takav način rada iziskuje dodatnu samodisciplinu od učenika ili eventualno uključivanje  obitelji u uspostavu dnevnog ritma – kazala je Paskvali.

Neki od učenika sudjeluju u raznim projektima kao npr. EDIT Code School Splitsko-dalmatinske županije, robotika, centri izvrsnosti i naravno kao i svugdje uz više rada daju dosta bolje rezultate. 
-    Potrebno prepoznati želju i trud i njegovati ih jer jedino tako možemo iskoristiti potpuni potencijal i želju učenika koja je i više nego vidljiva u mom radu s njima. Zadnje tri godine sudjelujemo u Edite Code School Splitsko dalmatinske županije i učenici jako dobro reagiraju, njihova volja i zainteresiranost je i više nego očita. Većina učenika se svake godine prijavljuje u napredne tečajeve, rade, javljaju se, pitaju svakodnevno što mi daje povratnu informaciju o tome u smislu da dobro radimo – ispričala je Zvonar.

'Nije svako zlo za zlo'

-    EDIT-school promovira i potiče mlade da se uključe u stjecanje vještina za kojima  tržište danas, a i tržište budućnosti gladuje. Takvi sadržaji još nisu obuhvaćeni općom naobrazbom, a uvjetuju bitnu konkurentnost na tržištu rada. Takve vještine povećavaju ekonomsku neovisnost svakog pojedinca kroz freelance i kroz razvijanje kreativnih potencijala u rješavanju raznih društvenih i tehničkih problema. Mislim da je svakome to kristalno jasno – nadovezala se Paskvali.
Pandemija korona virusa ubrzala je digitalizaciju, slažu se sve sugovornice.

-    Nije svako zlo za zlo  - ističe Simona Bijelić dodajući kako sada „svi imaju više razumijevanja za informatičare“.
-    Više je korona utjecala na digitalizaciju Hrvatske nego sve ostalo. Obrazovnom sustavu korona je pokazala da više ne možemo biti njegovi sudionici ako nemamo razvijene digitalne kompetencije. I da digitalna pismenost i digitalne kompetencija nisu samo priča određenih informatičkih lobija već nužna potreba u suvremenom društvu. Početkom ove godine u sve hrvatske škole ušao je projekt e-škole. Osnovna ideja projekta je razvijanje digitalno zrelih škola jer upravo digitalno zrele škole pridonose jačanju kapaciteta obrazovnog sustava te omogućavaju kvalitetno osposobljavanje učenika za suvremeno tržište rada, njihovo daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. Da bi mogli imati digitalno zrelu školu moramo imati digitalno kompetentne nastavnike jer su oni nositelji škole. Korona je definitivno utjecala na povećanje digitalnih kompetencija nastavnika,  te time doprinijela razvoju digitalne zrelosti škola – kazala je Pažanin dok je Paskvali dodala kako su se u novonastaloj situaciji „čak i svi okorjeli protivnici digitalizacije u tren oka prilagodili novonastaloj situaciji i pronašli mnoge načine za proširenje okvira svog djelovanja“.